Dobrobiti mindfulnessa

Neuroznanost pokazuje da je mozak plastičan i da ga je moguće mijenjati, čak i u veoma kratkom periodu kao što je nekoliko mjeseci!

Istraživanja i praksa govore da nam 8-tjedni evidence-based mindfulness trening poboljšava:

  • Kvalitetu života (subjektivnu dobrobit) i opće blagostanje (čak i u teškim životnim trenucima)
  • Zadovoljstvo životom te pospješuje doživljavanje ugodnih osjećaja kao što su radost, sreća i smirenost
  • Dublje cijenjenje i proživljavanje užitaka i zadovoljstava (svakodnevnog) života
  • Zahvalnost i uvažavanje lijepih, ugodnih i njegujućih aspekata života
  • Uživanje u životu i samoj radosti bivanja
  • Osjećaj vitaliteta
  • Suosjećanje i brižnost prema sebi i drugima
  • Rad imunološkog sustava, a time i naše zdravlje
  • Pažnju, koncentraciju, učenje i pamćenje
  • Učinkovitije nošenje s (teškim i neugodnim) osjećajima i mislima
  • Unapređenje naših socijalnih vještina – potiče djelotvornije nošenje s emocijama i otvaranje prema punini našega (emocionalnog) života te veću samokontrolu
  • Podiže kvalitetu naših odnosa s drugima – prisutniji smo s drugima te smo svjesniji svojih emocija i misli, samim time smanjuje se njihov utjecaj na nas pa ćemo vjerojatnije sabranije i uravnoteženije komunicirati svoja stajališta i potrebe ( umjesto da smo reaktivni, burni, da reagiramo automatski – iz same emocije)
  • Pojačava psihološku otpornost
  • Bolje nošenje s tjelesnim i medicinskim stanjima i bolestima (npr. kronični tjelesni bolovi, psorijaza i druga kožna oboljenja, dijabetes, rak, traumatska ozljeda mozga )
  • Olakšanje kroničnih tjelesnih bolova
  • Cjelokupnu PSIHOFIZIČKU DOBROBIT, čak i u stresnim, izazovnim periodima (razvijamo veću neovisnost o mislima i osjećajima te veću slobodu izbora kako se ponašati i kamo usmjeravati pažnju)
  • Pomaže spoznati što je nama osobno uistinu vrijedno i značajno
  • Osnažuje doživljaj svrhovitosti i smisla života
  • Može podići temperamentalnu  razinu sreće s kojom se rađamo. Posebno fascinira što su nedavna istraživanja pokazala kako dijelovi mozga povezani s ugodnim emocijama poput sreće i suosjećanja postaju jači i aktivniji dok ljudi meditiraju. Naime, zadnjih su desetljeća psiholozi koji istražuju sreću potvrdili da svi imamo od rođenja zadani emocionalni termostat koji određuje koliko ćemo u životu biti sretni. Nakon događaja koji nas privremeno izbacuju iz ravnoteže u pozitivnom ili negativnom smjeru, mi se vraćamo na tu predodređenu razinu sreće. Čini se da je doista točno da se neki ljudi naprosto rode vedri a drugi potišteni, ili takvi postanu vrlo rano u životu. Ali već 8 tjedana prakse mindfulnessa može naš termostat trajno promijeniti na bolje! Ne samo da postajemo manje tjeskobni, depresivni i ljuti, nego i poletniji, sretniji, predaniji radu, spremniji suočiti se i s najvećim životnim nedaćama. Otkrivamo suštinsku radost i puninu življenja.
  • Može povećati kreativnost i inovativnost (šire viđenje, divergentno mišljenje)
  • Potiče pristupiti životnim iskustvima s više otvorenosti, interesa i znatiželje
  • Postoje indikacije da evidence-based mindfulness programi utječu na aktivnost telomeraze ili/i duljinu telomera – što znači da mogu unaprijediti zdravlje i usporiti proces starenja.       

Smanjuje:

  • Ruminiranje, brige, opsesiranje oko čega
  • „Stišava“ neugodne osjećaje poput depresivnosti,  anksioznosti, stresa te sindroma sagorijevanja,
  • Psihološku bol, tugu i patnju
  • Nesanicu/izazove spavanja

Zadnjih desetljeća proveden je vrlo velik broj znanstvenih istraživanja koja su potvrdila značajnu korist treniranja pune svjesnosti za naše psihičko i tjelesno zdravlje, te opću dobrobit i kvalitetu življenja.

Neuroznanstvene studije utvrdile su da već 8-tjedno prakticiranje mindfulnessa po prosječno 30-tak minuta dnevno povoljno mijenja mozak:

  • utvrđene promjene u područjima mozga povezanima s donošenjem odluka, pozornošću i empatijom
  • povećana područja mozga povezana s regulacijom emocija (poboljšana samokontrola, sabranost i uravnoteženost)
  • povoljne promjene u područjima mozga povezanim s pozornošću, koncentracijom, učenjem i pamćenjem
  • smanjenje gustoće sive tvari u amigdali koja igra važnu ulogu u anksioznosti i stresu
  • redovito prakticiranje mindfulnessa poboljšava cirkulaciju, snižava krvni tlak i štiti ljude od rizika za razvoj povišenog krvnog tlaka. Također smanjuje ozbiljnost simptoma te rizik za kardiovaskularne bolesti, kao i rizik umiranja od istih.

Mindfulness se pokazao blagotvornim u nošenju s mnogostrukim psihološkim smetnjama, problemima i poremećajima:

  • anksioznim smetnjama ili/i poremećajima
  • prevenciji ponovne epizode depresije
  • depresijom vezanom uz fizička stanja (depresijom kao reakcijom na neurološke, hormonalne ili neke druge bolesti)
  • depresijom otpornom na tretman
  • poboljšavanju kvalitete života s kroničnim tjelesnim bolestima kao što su dijabetes, rak ili traumatska ozljeda mozga
  • biopolarnim afektivnim poremećajem
  • Pomaže u prevenciji psihičkih poteškoća

Kod stručnjaka pomagačkih zanimanja i zdravstvene skrbi smanjuje (interpersonalni) stres i nezadovoljstvo poslom, potiče dobrobit te suosjećanje (za sebe i klijenta/pacijenta) što sve značajno smanjuje rizik za pojavu sindroma sagorijevanja na poslu, inače čestog među stručnjacima za (mentalno) zdravlje. To povećava i uspješnost tretmana za same korisnike usluga i njihovo zadovoljstvo dobivenim tretmanom čak i ako ih aktivno ne podučavamo mindful tehnikama. Primjerice, psihoterapeuti često izvještavaju kako im mindfulness iznimno pomaže u radu s klijentima na način da budu prisutniji, zadovoljniji svojim poslom, da se bolje nose s negativnim mislima tipa „ne ide ovo meni, kakav sam ja to stručnjak…“, s adekvatnom razinom empatije (koja, primjerice, ne tjera u izbjegavanja ili druge neadekvatne ponašajne strategije kada je preplavljujuća nego nas usmjerava k angažmanu i prihvaćanju).